Petak, 29. 9. 2023.
SV. MIHAEL, GABRIEL I RAFAEL, arkanđeli - Blagdan
Sveta misa u crkvi sv. Josipa u 19.00 sati,
od 18.30 prigoda za sv. ispovijed.
MISAO IZ EVANĐELJA DANA
Gledat ćete anđele Božje gdje uzlaze i silaze nad Sina Čovječjega.
RANE SV. FRANJE ASIŠKOG
Utorak, 19.9.2023. Sveta misa u 19.00 sati,
od 18.30 prigoda za sv. ispovijed.
BLAGOSLOV UČENIKA NA POČETKU NOVE ŠKOLSKE GODINE
Petak, 15.9.2023. - Sveta misa u 19.00 sati,
od 18.30 prigoda za sv. ispovijed.
Na ovoj svetoj misi biti će zaziv Duha Svetoga
i blagoslov učenika i studenata na početku nove školske godine, 2023/24.
Neka učenici na blagoslov donesu svoje školske torbe!
MOLITVA PRIJE UČENJA
Djela naša, molimo te Gospodine, milošću svojom priteci i pomoću prati,
da svaka naša molitva i radnja s tobom počinje, i početa da se s tobom dovrši.
Po Kristu Gospodinu našemu. Amen!
Duše Sveti, koji prosvjetljuješ um i srce, udijeli mi dar znanja
da sve što učim i činim bude na slavu Božju.
Svim učenicima i studentima, posebno polaznicima prvog razreda,
želimo sretnu i uspješnu školsku godinu!
ROĐENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE - Blagdan
SVETA MISA U CRKVI SV. JOSIPA U 19.00 SATI
OD 18.30 MOGUĆNOST ZA SV. ISPOVIJED
RASPORED NEDJELJNIH SVETIH MISA:
HAINHAUSEN, ST. ROCHUS U 9.00 SATI - Martin Bihn Str. 1, 63110 Rodgau
SPRENDLINGEN, ST.LAURENTIUS U 11.15 SATI - Eisenbahnstr.57, 63303 Dreieich
OFFENBACH, ST. JOSEF U 13.00 SATI - Brüder-Grimmstr.5, 63069 Offenbach
__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Slavlje Prve pričesti: 25.6.2022. u crkvi sv. Josipa
Slavlje Krizme: 11.6. subota, u 11.00 sati, u crkvi sv. Josipa
Sakrament krizme podijelio je Apostolski nuncij u Njemačkoj, nadbiskup Nikola Eterović.
13.6. SPOMENDAN SVETOG ANTE PADOVANSKOG
____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Kumstva za misiju Kongo – Afrika
Naša zajednica već dugi niz godina podržava školovanje djece u Misiji „Kongo“ u kojoj djeluje naš franjevac, fra Ilija Barišić.
Za sada imamo 129 djece, što u osnovnoj što u srednjoj školi.
Financijska potpora za školovanje djeteta u osnovnoj školi cijelu godinu iznosi 50,- €, a u srednoj 100,-€.
Molimo sve dosadašnje kumove da izvrše svoju obvezu, a naravno mogu se pridružiti i novi kumovi.
Uime Fra Ilijino i sve djece kumčadi unaprijed veliko Hvala!
FRA ILIJINA BOŽIĆNA ČESTITKA
SRETAN BOŽIĆ I NOVA 2022 !
SVIM KUMAMA I KUMOVIMA, DOBROČINITELJIMA I PRIJATELJIMA,
SUBRAĆI I POSREDNICIMA, ŽUPNICIMA I VJERNICIMA
ČESTITAJU SRETNE BOŽIĆNE BLAGDANE,
ŽELE OBILJE BOŽJEG BLAGOSLOVA I MIRA, SREĆE I RADOSTI U NOVOJ 2022 GODINI,
Misionar i sva vaša KUMČAD iz Misije Kimbulu i Ngengere u DR.Kongo,
uz trajnu Duhovnu Povezanost i srdačne pozdrave;
u ime KUMČADI I SVOJE OSOBNO IME, odani i zahvalni
Fra Ilija, ofm Misionar.
Butembo/Ngengere, 22.12.2021.
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Papina molitva za duhovnu pričest
Moj Isuse, vjerujem da si stvarno prisutan u Presvetom oltarskom sakramentu.
Volim te iznad svega i želim te u svojoj duši. Kako Te sada ne mogu sakramentalno primiti,
barem duhovno dođi u moje srce. Kao već pristigloga, grlim Te i ujedinjujem se s Tobom.
Ne dopusti mi da se ikada odvojim od Tebe.
Molitva u vremenu širenja bolesti
Preporuča se za svakodnevnu molitvu (pojedinačno ili u obitelji).
Svemogući vječni Bože, okrjepo u nevoljama,
potporo u slabostima, od Tebe sva stvorenja primaju život
i dobivaju životnu snagu.
Dolazimo k Tebi, zazivajući Tvoje milosrđe,
jer spoznajemo nestalnost ljudskosti živeći iskustvo širenja bolesti.
Tebi povjeravamo bolesnike i njihove obitelji: udijeli zdravlje njihovu tijelu, duhu i duši.
Svim članovima društva pomozi vršiti povjerene im pozive i zadaće
te jačati duh međusobne solidarnosti.
Podupiri i nadahnjuj liječnike i sve zdravstvene djelatnike u njihovoj službi,
a osobito njegovatelje koji izbliza skrbe za bolesne.
Ti, koji si vrelo svakoga dobra, blagoslovi ljudsku obitelj;
odagnaj od nje svako zlo, a Crkvi i svim kršćanima
daruj nepokolebljivu vjeru.
Ne ostavi nas u kušnjama zaraze koja unosi nesigurnost i nemir.
Svojom nas milošću oslobodi straha, da bismo živjeli u vedrini i radosti,
zahvaljujući Ti obnovljena srca.
U Tebe se, Gospodine, uzdamo i Tebi uzdižemo svoju prošnju,
jer si Ti, dobri Oče, Začetnik života, u zajedništvu s Duhom Svetom
i sa svojim Sinom Isusom Kristom, Liječnikom Duše i tijela,
koji živi i kraljuje u vijeke vjekova.
Amen.
Blažena Djevice Marijo, Zdravlje bolesnih – moli za nas!
Sveti Josipe, Zaštitniče Crkve i naše domovine – moli za nas!
Sveti Rok, moli za nas!
Blaženi Alojzije Stepinče, moli za nas!
Može se dodati još poneki zaziv svetaca zaštitnika:
župe, zajednice ili onih kojima se obitelj ili pojedinci posebno mole.
(Molitva prilagođena prema Molitvi u vremenu krhkosti, koju je priredio Nacionalni ured za pastoral zdravstva Talijanske biskupske konferencije, 11. ožujka 2020.)
______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Liturgijska godina ima svoje zakonitosti, a srž njezina razdoblja sačinjavaju tri ciklusa, unutar kojih se slave dva najveća kršćanska otajstva – Kristovo utjelovljenje i njegovo uskrsnuće, a koja su prožeta svojevrsnim odasima koje nazivamo vrijeme kroz godinu.
Tako liturgijska godina započinje božićnim ciklusom, u kojemu je naglasak na spoznanju i zahvalnosti Bogu Ocu na daru Njegova Sina, koji po svom utjelovljenju postaje nama u svemu jednak, osim u grijehu. Taj božićni ciklus započinje prvom nedjeljom došašća, središte mu je Božić, a završava blagdanom Krštenja Gospodinova. Božiću tako prethode četiri nedjelje došašća, a na njega se nastavlja božićna osmina, kojoj je cilj još nas snažnije uvesti u tajnu Božje namisli da se spusti među nas ljude. U okviru božićnoga ciklusa, osim svetokovine Božića, valja spomenuti još četiri važna blagdana, a to su Sveta Bogorodica Marija, Sveta Obitelj Isusa, Marije i Josipa, zatim Bogojavljenje ili Tri kralja, te Krštenje Gospodinovo, kao zadnji dan sadašnjega računanja božićnoga ciklusa.
Nakon Krštenja Gospodinova slijedi vrijeme kroz godinu, odnosno takvo liturgijsko vrijeme u kojemu uglavnom nema većih blagdana, nego se naglašava uobičajeni vjernički ritam i važnost svakodnevne molitve i svega onoga što pridonosi rastu u vjeri, duhovnosti i pobožnosti. U tom smislu nije to nipošto vrijeme nekakvog “vjerskog odmora”, nego naprotiv vrijeme kada smo pozvani biti ustrajni u svakodnevnom životu i poput Blažene Djevice Marije prebirati u srcu sve što smo čuli i doživjeli slaveći božićno otajstvo koje je liturgijski iza nas i pripremajući se na uskrsno otajstvo koje tek predstoji.
Taj dio vremena kroz godinu nije točno datumski određen, nego će ovisiti s jedne strane o nadnevku kada se slavilo Krštenje Gospodinovo (ono uvijek pada nedjeljom, i to u nedjelju nakon Bogojavljenja), a s druge strane o danu kada će se slaviti Uskrs (Uskrs se slavi također uvijek u nedjelju, i to onu koja pada nakon prvog proljetnoga punoga mjeseca). Nedjelje, kao nosiva liturgijska slavlja toga razdoblja, nosit će nazive Prva nedjelja kroz godinu, Druga nedjelja kroz godinu, Treća nedjelja kroz godinu itd., do Pete, Šeste, Sedme ili Osme, što će upravo ovisiti o tome koliko vremena predstoji do početka uskrsnoga ciklusa, tj. do Čiste srijede ili Pepelnice.
Do Drugoga vatikanskoga sabora navedeno vrijeme kroz godinu još je kraće trajalo, budući da je božićni ciklus bio produžen sve do blagdana Prikazanja Gospodinova u Hramu ili Svijećnice, koji se slavi 2. veljače. S obzirom na sadašnje skraćenje božićnoga ciklusa, može se uočiti kako je u ranijim vremenima to razdoblje uglavnom bilo rezervirano za blagoslove kuća i obitelji, te je u tom smislu predstavljalo jedan značajan pastoralni element kojemu se danas uvelike izmijenio smisao. Ipak, s druge strane, danas se uočava važnost i vrijednost odaha liturgijskoga vremena kroz godinu, koji sada jasnije razdjeljuje božićni i uskrsni ciklus te time ne dozvoljava da se jednostavno jedno otajstvo utopi u drugo i tako umanji uočljivost njihove međusobne i različitosti i povezanosti.
S obzirom, naime, da je to vrijeme kroz godinu vrijeme svojevrsnoga odaha i prebiranja otajstava koja su vremenski ostala iza, te svojevrsnoga zamaha i pripreme na uskrsno otajstvo, odnosno uranjanje u Kristovu muku, njegovu smrt i zahvalnost na daru uskrsnuća, razumljivo je da se ta svakodnevna uobičajena ljepota življenja vjere i naizvan pokazuje, a vidljiva je prije svega po zelenoj liturgijskoj boji i njezinoj simbolici.
Nakon tih nekoliko nedjelja kroz godinu, a koje čine tek prvi dio toga ciklusa, slijedit će uskrsni ciklus, koji započinje korizmom, točnije Čistom srijedom ili Pepelnicom, i traje četrdeset dana, a predstavlja pokorničku pripremu za sveta otajstva koja će se slaviti u Svetom Trodnevlju, s posebnim naglaskom na Vazmenom bdjenju i Uskrsu, te se nastavlja vazmenom osminom, kao povlaštenim vremenom produbljenja slavlja Kristova uskrsnuća, i zaokružuje se, nakon sedam vazmenih nedjelja, svetkovinom Duhova.
Nakon završetka uskrsnoga ciklusa ponovno će uslijediti vrijeme kroz godinu, koje će se naizvan opet obilježiti zelenom liturgijskom bojom, a nedjelje će se nastaviti nazivati po brojevima koji slijede, počevši od Devete (ili već kako ispadne s obzirom na pomične blagdane) do Trideset i treće nedjelje kroz godinu. Točnije, taj drugi dio liturgijskoga vremena kroz godinu završit će Trideset i četvrtom nedjeljom kroz godinu, koja se naziva Nedjelja Krista Kralja, kako bi se na takav način i liturgijski naznačilo da je Krist jedini naš Kralj, Kralj cijeloga svijeta i svega stvorenoga.
Važniji blagdani toga drugoga dijela, pouskrsnoga vremena kroz godinu su Presveto Trojstvo, Tijelovo, Preobraženje Gospodinovo, Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo, Uzvišenje svetoga Križa, Svi sveti, Dušni dan i drugi. Smisao drugoga dijela vremena kroz godinu također je zrenje u vjeri i prikupljanje duhovnih plodova, onih koji se sada nadahnjuju na proteklom uskrsnom i predstojećem božićnom ciklusu, imajući u vidu i važnost i značenje navedenih blagdana, napose poslanja i djelovanja Duha Svetoga, pa je stoga i razumljivo što će neki ovaj dio liturgijske godine kadšto nazivati i duhovski ciklus.
Ovdje valja napomenuti kako je u svakodnevnom govoru uobičajeno različite stupnjeve liturgijskih slavlja nazivati jednostavno blagdanima, no ukoliko se želi biti precizan, dobro je uočiti njihovu gradaciju. Tako možemo govoriti o svetkovinama, blagdanima, spomendanima i svagdanima. Svetkovine su najvažnija liturgijska slavlja, a to su Uskrs, Božić, Bogojavljenje, Duhovi, Presveto Trojstvo, Tijelovo, Srce Isusovo, Krist Kralj, Blagovijest, Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije, Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo, Svi sveti, Sveti Josip, Sveti Petar i Pavao, Sveti Ivan Krstitelj, zatim vlastite svetkovine, odnosno svetkovine zaštitnika mjesta, svetkovine posvete i godišnjice posvete crkve, te svetkovine naslovnika kojima je posvećena crkva.
Blagdani su Sveta Obitelj Isusa, Marije i Josipa, Krštenje Gospodinovo, Prikazanje Gospodinovo u Hramu, Preobraženje Gospodinovo, blagdani Blažene Djevice Marije i drugih svetaca u liturgijskom kalendaru, te vlastiti blagdani, odnosno blagdani zaštitnika biskupije, nekog kraja ili cijeloga naroda.
Spomendani su ona slavlja koja su u liturgijskom kalendaru naznačena kao spomen, a najčešće se odnose na slavlje nekoga svetca, te ona liturgijska slavlja koja se odnose na vlastiti spomendan mjesne Crkve. Svagdani su pak obični dani u tjednu u kojima nema nikakvoga posebnoga spomena, ali u praksi može značiti kako se npr. u jednoj župi na naznačeni dan slavi spomendan nekoga svetca, a u drugoj je to, gdje takva tradicija nije uobičajena, riječ o svagdanu.
S obzirom na sve rečeno o liturgijskom vremenu kroz godinu, valja još jednom istaknuti kako to nije beznačajno razdoblje, niti razdoblje koje bi nas na bilo koji način nukalo na popuštanje u duhovnosti i pobožnosti, posebno ne eventualnim zanemarivanjem nedjeljne svete mise, nego je to vrijeme kada smo pozvani donositi posebne plodove nadahnjujući se kako na onim otajstvima koja smo ranije slavili, tako i na onima koja nam predstoje, a imajući u vidu skladnost cijele liturgijske godine i skladnost cjelokupnoga Božjega objavljivanja čovjeku. Drugim riječima, cijela nas liturgijska godina, pa tako i vrijeme kroz godinu, stalno nukaju na razvijanje zahvalnosti Bogu na svim darovima kojima nas obasiplje, tako da se svaki naš dan pretvori u neprestano klicanje: Slava Bogu na visini, a mir ljudima, miljenicima njegovim!
___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
KRUNICA
1. „Krunica je najljepša i najbogatija milostima od svih molitvi; to je molitva koja najviše dira Srce Majke Božje … i ako želite da mir prevlada u vašim domovima onda molite obiteljsku krunicu.“ Papa sveti Pio X.
2. „Idite prema Gospi. Ljubite je! Uvijek molite krunicu. Izmolite je dobro. Molite je što češće možete. Budite duše molitve. Nikada se ne umarajte od molitve, ona vam je najpotrebnija. Molitva potresa Božje srce, po njoj dobivate potrebne milosti.“ Sveti otac Pio iz Pietrelcine
3. „Uvijek ostavljaš krunicu za kasnije i na kraju je ne izmoliš jer si pospan. Ako nema drugog vremena, onda je izmoli kada si na ulici a da te nitko ne opazi. Ona će ti pomoći da se nađeš u Božjoj prisutnosti.“ Sveti Josemaria Escriva
4. „Od svih pobožnosti koje priznaje Crkva, ni jedno nije tako omiljeno zbog tolikih čuda kao pobožnost Presvetog Ružarija.“ Papa Pio IX.
5. Krunica je moćno oruđe za progon demona i zaštitu od grijeha … Ako želite mir u svojim srcima, u svojim domovima, u svojoj zemlji, okupite se svake večeri i izmolite krunicu. Neka ne prođe ni jedan dan bez molitve krunice, bez obzira na brige i poslove koji vas terete.“ Papa blaženi Pio IX.
6. „Jednoga dana putem krunice i škapulara Gospa će spasiti svijet.“ Sveti Dominik
7. „Najveći način moljenje jest molitva krunice“. Sveti Franjo Saleški
8. „Krunica je knjiga za slijepe, gdje duša vidi i tu se odigrava najveća drama o ljubavi koju je svijet ikada upoznao; to je knjiga za jednostavne, koja im pokazuje sve tajne i znanja koja pružaju veće zadovoljstvo nego obrazovanje običnih ljudi; to je knjiga onih starijih, čije se oči zatvaraju nad sjenama ovog svijeta a otvaraju u cijelosti za onaj dolazeći. Njezina moć se ne može opisati.“ Nadbiskup Fulton Sheen
9. „Krunica je najizvrsnija molitva i najefikasniji način za postizanje vječnoga života. Ona je lijek za sva zla i korijen svih naših blagoslova. Ne postoji izvrsniji način molitve.“ Papa Leon XIII.
10. „Nitko ne može živjeti konstantno u grijehu a istodobno moliti krunicu. Ili će odustati od grijeha ili će odustati od krunice.“ Biskup Hugh Doyle
Izvor: Ignitum Today
Preuzeto iz www.bitno.net
PRVI PETAK - Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu
Sv. ispovijed u prostorijama HKZ Offenbach (Marienstr. 38) od 18.00 sati, a sv. misa u 19.00 sati.
OBEĆANJA SRCA ISUSOVA
Više: https://www.bitno.net/vjera/duhovnost/12-obecanja-srca-isusova/
1. Dat ću im sve milosti koje su im potrebne u njihovu staležu.
2. Unijet ću mir u njihove obitelji.
3. Tješit ću ih u svim njihovim patnjama.
4. Bit ću im sigurno utočište za života, a osobito na času smrti.
5. Izlit ću obilje blagoslova na sve njihove pothvate.
6. Grješnici će naći u mome Srcu izvor i beskrajno more milosrđa.
7. Mlake će duše postati revne.
8. Revne će se duše uzdići do velike savršenosti.
9. Blagoslovit ću i kuće gdje bude izložena i čašćena slika moga Presvetog Srca.
10. Svećenicima ću dati dar da taknu i najtvrdokornija srca.
11. Imena onih koji budu širili ovu pobožnost bit će upisana u mome Srcu i neće se nikada izbrisati.
12. Svima koji se budu pričestili na prvi petak tijekom devet mjeseci uzastopce obećavam milost pokore na samrti: oni neće umrijeti u mojoj nemilosti ni bez sakramenata. Moje će im Srce biti sigurno utočište u posljednjemu času.