Aktualno

Pastoralni listić Hrvatske katolićke zajednice Offenbach am Main

 

Pastoralni  listić pdf

 

VAŽNI TERMINI!

  • 2.6. 2020. RODITELJSKI SASTANAK ZA PRVOPRIČESNIKE, U CRKVI SV. JOSIPA U 20.00 SATI

(BRÜDER-GRIMM STR: 5, 63069  Offenbach)

 

5.-7.6. ZARUČNIČKI TEČAJ U NAŠOJ MISJI U 19.00 SATI (Marienstr. 38)

 

Slavlje svete Krizme 6.6. također se ODGAĐA do normalizacije stanja.

Kada se djeca vrate normalno svojim školskim aktivnostima onda ćemo planirati novi termin svete Krizme.

 

UĐITE S HVALAMA NA VRATA NJEGOVA U DVORE NJEGOVE S PJESMAMA !

DRAGI VJERNICI !

OD NEDJELJE 10.5. 2020. SLAVIMO SVETE MISE S NARODOM.

ZA SVETU MISU POTREBNO SE PRIJAVITI U ŽUPNI URED:

069-845749 UTORAK – PETAK  9.00 do 12.00 i 16. do 18.00

 

RASPORED NEDJELJNIH SVETIH MISA:

SPRENDLINGEN, ST.LAURENTIUS  U 10.00 SATI

OFFENBACH, ST. JOSEF U 12.00 SATI

OFFENBACH ST. JOSEF U 13.00 SATI

 

SVETE MISE U HAINHAUSENU, RADI MALOG PROSTORA NEĆE BITI DOK SE SITUACIJA NE SMIRI,

ZATO U OFFENBACHU IMAMO DVIJE MISE NA KOJE MOŽEMO PRIMITI VIŠE VJERNIKA

 

POBOŽNOST 13. UTORAKA SVETOM ANTI  SLAVIMO U CRKVI SV. JOSIPA U 19.00 SATI

 

Važne upute za slavlje svetih misa:

 Samo onaj koji se prijavi moći će doći na sv. misu.   Liste prijavljenih moraju se 14 dana čuvati, te u slučaju pojave bolesti u našim krugovima biti će predane nadležnoj zdravstvenoj službi radi testiranja nazočnih na koronavirus.

  • Na ulazu u crkvu biti će redari koji će propuštati prijavljene i dezinficirati ruke.
  • Zabranjeno je okupljanje u grupama ispred crkve prije i poslije svete mise.
  • Potrebno je držati razmak 1,5 m sa svake strane. Članovi obitelji ne trebaju između sebe držati propisani razmak, već od drugih vjernika.
  • Oni koji se prijave za svetu misu u crkvu će doći sa zaštitnom maskom. Maska se nosi pri ulazu u crkvu, kad dođete na svoje mjesto tada možete skinuti masku, također na kraju svete mise pri izlazu potrebno je staviti masku.
  • Svećenik i djelitelji pričesti moraju prije pričesti dezinficirati ruke.
  • Sveta pričest se dijeli samo na ruku!
  • Svi oni koji imaju zdravstvenih problema s disanjem, kihanjem, kašljem i s drugim kroničnim bolestima te starije osobe neka i dalje ostanu u svojim kućama, prate svete mise na televiziji, neka njeguju pučke pobožnosti, posebno molitvu svete krunice u Marijinom mjesecu svibnju i na taj način čuvaju sebe i druge vjernike.

Držimo se ovih uputa da nam se ne dogodi zabrana okupljanja na duže vrijeme.

Svima želimo obilje zdravlja i Božjega blagoslova!

_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

 

  • Slavlje Prve svete Pričesti koje je bilo planirano 16.5. odgađa se do normalizacije stanja. Kada se djeca vrate normalno svojim školskim aktivnostima onda ćemo planirati novi termin Prve pričesti.

 

  • Hodočašće u Lurd je za ovu godinu otkazano, svi koji su se prijavili automatski sa svojim dosadašnjim uplatama ostaju na popisu za slijedeću godinu, od 12. do 16. 05. 2021. Tko to ne želi može se prijaviti u župni ured i dobiti povrat novca.

 

_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

VAŽNA PORUKA PAPE FRANJE -  PAPA NAS POZIVA NA MOLITVU KRUNICE SVAKI DAN U MJESECU SVIBNJU.

MI SMO U NAŠOJ ZAJEDNICI REDOVITO MOLILI KRUNICU SRIJEDOM U 19.00 SATI, STOGA VAS POZIVAMO DA I SADA

U MJESECU SVIBNJU SAMI ILI U OBITELJIMA U ZNAK ZAJEDNIŠTVA NA ODLUKU SVETOG OCA PAPE FRANJE TAKOĐER

SRIJEDOM U 19.00 MOLIMO KRUNICU.

KRUNICA SLAVNA OTAJSTVA | Rastimo u Gospodinu

 

Sveti Otac objavio posebno pismo: Uz krunicu želim da u svibnju posebno molite ove dvije molitve

(PAPINE DVIJE MOLITVE MOŽETE NAĆI NA: www.bitno.net)

Pismo Svetoga Oca Franje svim vjernicima za svibanj 2020. godine

 

Draga braćo i sestre,

Bliži se mjesec svibanj u kojem Božji narod osobito snažno izražava svoju ljubav i pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji. Tradicionalno se u tome mjesecu krunica moli kod kuće, u obitelji. Ograničenja nametnuta zbog pandemije “prisiljavaju” nas više cijeniti taj obiteljski vidik krunice, pa i u pogledu duhovnosti.

Želim, stoga, svima predložiti da ponovno otkriju ljepotu moljenja krunice kod kuće u mjesecu svibnju. To se može činiti zajedno, ili pak pojedinačno; vi sami odlučite već prema vlastitim prilikama, vrjednujući obje mogućnosti. U svakoj od njih stoji tajna te molitve, a to je jednostavnost. Lako je, pa i na internetu, pronaći dobre predloške koje ćete u molitvi moći slijediti.

Nudim vam, usto, dvije molitve Majci Božjoj koje možete izmoliti na kraju krunice, a koje ću i ja osobno, u duhovnome jedinstvu sa svima vama, moliti u mjesecu svibnju. Prilažem ih ovomu pismu kako bi bile dostupne svima.

Draga braćo i sestre, zajedničko razmatranje Kristova lica srcem Marije, naše Majke još više će nas ujediniti u duhovnu obitelj te nam pomoći prevladati ovu kušnju. Ja ću moliti za vas, posebno za one koji najviše trpe, a vi, molim vas, molite za mene. Zahvaljujem vam i srdačno vas blagoslivljam.

U Rimu, pri Svetomu Ivanu Lateranskom, 25. travnja 2020.
blagdan svetog Marka, evanđelista

FRANJO

 

SVAKODNEVNA LITURGIJA DANA:  http://www.hilp.hr/liturgija-dana

 

2. VAZMENA NEDJELJA

Vjera koja izgrađuje zajedništvo

I dok se nalazimo u uvjetima u kojima su se našli apostoli u četvrtak i petak muke Gospodinove, kao u nekom izbjeglištvu i pred osipanjem, bez slavljenja euharistije u zajedništvu Božjega naroda, svrnuti nam je pogled na Uskrsloga. On koji je obnovio zajedništvo apostolskoga zbora obnovit će i obnavlja svojim uskrsnućem zajedništvo cijele Crkve.

Iz događanja vezanih uz muku i smrt našega Gospodina poznato je da je apostolski zbor Dvanaestorice bio načet i okrnjen. Pokazala se sva njihova krhkost i ranjivost. Juda je izdao Isusa i potom se objesio. Petar ga je zatajio, a i svi ostali su se razbježali tražeći sigurnost one noći nakon što su blagovali posebnu pashalnu večeru – Isusa našu Pashu. Oni pojedinačno bili su na velikim iskušenjima, a kao zbor bili su u raspadu. No na dan uskrsnuća Isus ponovno okuplja kao svoju braću, poučava ih, obdaruje svojim mirom i želi učvrstiti i zaštiti od raspada. A najsnažnije zaštitno sredstvo kojim se učvršćuje i štiti zajedništvo njihova zbora je vjera u uskrsnuće. Štoviše, vjera u njega Uskrsloga! Jer vjera u uskrsnuće nije apstraktni pojam, već konkretni živi događaj u Isusu. Isus im daje snagu svoga Duha, te očekuje da nastave ispunjavati svoje poslanje u svijetu

Ali ne mogu poći u svijet ako ne zacijele zajedništvo koje je Gospodin za njih htio, to jest ako ne postanu složni i snažni svjedoci njegova uskrsnuća. Za snagu i slogu im je dan dar vjere i Duha Svetoga. Čitamo u današnjem odlomku kako je Isus na dan uskrsnuća dahnuo u apostole dar Duha Svetoga, a isto tako razaznajemo da su oni u međuvremenu, vjerujući da je njihov Učitelj uskrsnuo i živ, to pokušali prenijeti ‘Tomi – jednome od dvanaestorice’ koji nije bio s njima na dan uskrsnuća. No Toma je odbio vjerovati u navještaj, te je tako još uvijek bio izvan pravoga zajedništva na kojem je Isus gradio svoju Crkvu. Toma je bio pomalo tvrdoglav čovjek koji nije vjerovao svojoj braći. No nevjerom je sebe učinio beskorisnim za Isusov plan, to jest za izgradnju Crkve koja je trebala počivati na njihovoj vjeri i svjedočanstvu, na njihovoj slozi i međusobnoj ljubavi. Treba ga razumjeti i ispričati utoliko što je događaj o kojemu su pričali bio nevjerojatan, teško prihvatljiv. Htio je da sve bude po njegovu, ako je želio da se i njega ubroji u zajedništvo onih koji će vjerovati, a opet nije ga se moglo uzeti u zajedništvo ako ne vjeruje u Isusovo uskrsnuće. On svoj pristanak uvjetuje stavljanjem prsta u rane mjesto čavala i stavljanjem ruke u Isusov bok. 

Ali jer je i sam Gospodin kao začetnik apostolskoga zajedništva znao koliko je neophodno, nije propustio priliku ‘udovoljiti’ Tominu zahtjevu. Nakon osam dana kada je i Toma bio s drugim apostolima, Gospodin se ponovno ukazao i pozvao nevjernoga učenika da se osvjedoči da je to zaista on. Kad je i Toma povjerovao i rekao: Gospodin moj i Bog moj, time je zdanje apostolskog zajedništva ponovno bilo ocjelovljeno i učvršćeno. Istina, još će kasnije trebati nekoga izabrati na Judino mjesto, ali je Isus zaustavio proces osipanja nakon čega su oni mogli ne samo pojedinačno, već sada i zajednički kao zbor posvjedočiti da su vidjeli uskrslog Gospodina. 

Ta ista potreba apostolskog zajedništva nasušna je potreba Crkve i našega vremena. Naime, Crkva je velika zajednica vjere, zajednica onih koji vjeruju na temelju apostolskoga svjedočanstva i zajedništva njihove vjere koja je složno posvjedočila ključne događaje Gospodinova života kojima su oni bili očevitci i svjedoci. A njihovo zajedništvo stoga nije neko dogovorno ili ugovorno, nije nategnuto ili isforsirano, nije spletkarsko ni politikantsko, nego je zajedništvo vjere u Uskrsloga. Njihovo zajedništvo nije sagrađeno na ljudskim temeljima, nego na božanskoj istini nadnaravnog događaja uskrsnuća Isusova. Zato njihovo zajedništvo traje i danas u Crkvi katoličkoj koja čuva ne samo neprekinuti apostolski niz, nego i neokrnjenu apostolsku vjeru. A da nije bilo njihova čvrstog zajedništva izgrađena na uskrsnuću, danas ne bi bilo vjere u Uskrsloga. Stoga, ma kako bili slabi ljudi koji su prošli svoje krize na veliki petak, valja im priznati zaslugu za dar vjere koji su nam složno prenijeli. 

Njihovo zajedništvo danas zadužuje i Crkvu našega vremena na isto zajedništvu u Duhu Svetom i u istoj vjeri koju su nam prenijeli. I dok se nalazimo u uvjetima u kojima su se našli apostoli u četvrtak i petak muke Gospodinove, kao u nekom izbjeglištvu i pred osipanjem, bez slavljenja euharistije u zajedništvu Božjega naroda, svrnuti nam je pogled na Uskrsloga. On koji je obnovio zajedništvo apostolskoga zbora obnovit će i obnavlja svojim uskrsnućem zajedništvo cijele Crkve. Promatrajmo njega i klanjajmo mu se, tražimo njegove svete rane i on će nas po vjeri obdariti boljim razumijevanjem otajstava spasenja, ali isto tako učvrstiti u zajedništvu svoga Svetoga Duha. Pa i dok bismo mogli do iznemoglosti tražiti pogreške svojih pastira, našli bismo ih dosta, ali pitanje je bismo li bili na dobrom putu. Isus nije pošao tom logikom. Nije im zamjerao, niti ih je na prvu kaznio, već je skrbio oko njihova zajedništva koje je uvijek dinamičan proces i kojemu ponekad treba vremena. I kao što je on dao svojim apostolima vremena da povjeruju u njega, tražimo i mi svi dublje, cijela Crkva, i pastiri i vjerenici, što bolje razumjeti otajstvo uskrsnuća, jer bez vjere u Uskrsloga naše zajedništvo bi ostalo na razini neke ljudske organizacije, a ne zajedništva Kristova Tijela. Isus hoće da budemo zajednica, a ne privatnici i slobodni strijelci, pa se držimo čvrsto svete vjere i u pobožnosti se odnosimo prema svome Gospodinu kako bismo i sami po vjeri koju nam predadoše apostoli primili život vječni. 

Don Ivan Bodrožić | Bitno.net

 
 
Četvrtak, 2. travnja 2020.
Ateist svjedoči: Bog me ozdravio po zagovoru bl. Ivana Pavla II!

Povodom 15. obljetnice smrti Ivana Pavla II., kardinal Stanisław Dziwisz poziva na zajedničku molitvu za prestanak epidemije koronovirusa.

Kardinal potiče i poziva vjernike i sve ljude dobre volje diljem svijeta da se 2. travnja u 21.37 sati – čas preminuća pape Ivana Pavla II. – ujedinimo u molitvi za prestanak pandemije koronavirusa po zagovoru sv. Ivana Pavla II. te Bogu povjerimo „sudbine svijeta i svakoga čovjeka“. Moliti se može bilo koja molitva po vlastitom izboru, a preporučuje se dodati i molitvu Čin posvete svijeta Božjemu milosrđu koju je izrekao sv. Ivan Pavao II. u krakovskom Svetištu Božjega milosrđa 17. kolovoza 2002. godine prigodom posvete svijeta Božjemu milosrđu.

ČIN POSVETE SVIJETA BOŽJEMU MILOSRĐU

Bože, Milosrdni Oče, koji si objavio svoju ljubav u svome Sinu Isusu Kristu, a na nas si je izlio u Duhu Svetom, Tješitelju, danas ti povjeravamo sudbine svijeta i svakoga čovjeka. Sagni se nad nas grešnike, ozdravi našu slabost, porazi svako zlo, učini da svi stanovnici zemlje dožive tvoje milosrđe da bi u tebi, Bogu Jedinom i Trojstvenom, uvijek nalazili izvor nade. Vječni Oče, po pregorkoj muci i uskrsnuću svoga Sina, budi milosrdan nama i cijelomu svijetu. Amen.  (sv. Ivan Pavao II.)

 
 
 
______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
 

Odgođen Susret hrvatske katoličke mladeži u Zagrebu 2020.

Zagrebačka nadbiskupija, kao organizator jedanaestog Susreta hrvatske katoličke mladeži (SHKM), ovime priopćuje odluku Hrvatske biskupske konferencije, da je SHKM koji je trebao biti održan 9. i 10. svibnja u Zagrebu za sada odgođen. Novi termin Susreta nije predviđen u 2020. godini.

 

 

 

...‘Kairos’ za obnovu molitveBildergebnis für sklopljene ruke u molitvi

Život i djelovanje u prilikama izvanrednosti stoga je za katoličke vjernike osobit izazov i za preispitivanje svoje osobne vjerske prakse, pa i svoje osobne vjere. Stanovita ili uskoro moguća još veća ograničenja kretanja ostavljaju ljudima mnogo više vremena za sebe, za svoje obitelji, za Boga, odnosno za molitvu. Možda je baš ovo krizno vrijeme, odnosno vrijeme i izvanrednoga stanja, za vjernike vrijeme preispitivanja je li im Bog na prvom mjestu u životu te jesu li izgradili svoj osobni odnos s Bogom, jer onomu tko ima izgrađen svoj osobni odnos s Bogom sve drugo dolazi na pravo mjesto na ljestvici životnih vrijednosti. Možda je baš ovo krizno vrijeme kairos za mnoge da obnove svoju molitvu, ne samo prakticirajući formulirane molitve, nego i molitvu osobnoga obraćanja Bogu i osluškivanja njegova odgovora kroz Božju riječ i mnoge druge oblike Božjega objavljivanja, od dobre knjige do svakodnevnih događanja.

U aktualnim prilikama izvanrednosti, osim što može doći do boljega vrjednovanja osobito sakramenta euharistije i sakramenta pomirenja u redovitom vjerničkom životu, vjernik može iskusiti i druge, izvansakramentalne oblike susretanja i prijateljevanja s Bogom. Aktualne prilike za sve vjernike koji ne mogu sudjelovati na euharistijskim slavljima i pristupiti pričesti prilika su za otkriće ili obnovu duhovne pričesti, odnosno duhovnoga sjedinjenja s Tijelom Kristovim. Za sve vjernike koji ne mogu sudjelovati u slavlju sakramenta pomirenja ovo krizno vrijeme prilika je za obnovu savršenoga kajanja. Bog je uvijek bliži ljudima negoli su oni toga svjesni, a krizna vremena posebna su prilika da se i ljudi više približe Bogu.

(Iz komentara Ivana Miklenića, Glas Koncila 23.3.2020.)

 

_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

 

_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

 

Petak, 27.3.2020.

Danas će Sveti Otac Papa Franjo u 18.00 sati podijeliti posebni blagoslov (Urbi et Orbi) gradu i svijetu.

Ovaj se blagoslov podjeljuje samo dva puta godišnje, za Božić i za Uskrs. Papa će ga danas izvanredno podijeliti povodom ugroze cijeloga svijeta Koronavirusom. Po katoličkom učenju ovaj je blagoslov spojen s potpunim oprostom od vremenitih kazni.

Vatikanska Apostolska pokorničarna  odobrila je potpuni oprost od vrementih kazni za ljude zaražene koronavirusom, osobe koje se nalaze u karanteni ili samoizolaciji te za one koji brinu za njih, uključujući liječničko osoblje i članove obitelji.

Prema objavljenom dekretu, potpuni oprost mogu dobiti katolici iz navedenih skupina ako duhovno putem medija sudjeluju u pobožnostima poput svete mise, križnoga puta, krunice ili drugih oblika pobožnosti, ili ako barem izmole Vjerovanje i Oče naš te pobožno zazovu Blaženu Djevicu Mariju, prikazujući svoje patnje u duhu vjere u Boga i ljubavi prema braći i sestrama.

Kao što je i obično slučaj kod potpunog oprosta, za njegovo dobivanje osoba se mora odreći svih grijeha, mora se ispovjediti, pričestiti i izmoliti molitve na nakanu Svetog Oca za što će u ovom slučaju biti dovoljno imati nakanu to učiniti čim uvjeti to dopuste.

Potpuni oprost, pod istim uvjetima, mogu dobiti i svi katolici koji mole za okončanje pandemije, ozdravljenje bolesnih ili za pokoj duše preminulih. Za njih je potrebno da posjete Presveti sakrament, ili sudjeluju u klanjanju, ili čitaju Sveto pismo barem pola sata, ili izmole krunicu, ili izmole križni put, ili izmole krunicu Božjeg milosrđa.

(izvor: www.bitno.net)

 

Papina molitva za duhovnu pričest

Bildergebnis für papa franjoMoj Isuse, vjerujem da si stvarno prisutan u Presvetom oltarskom sakramentu.

Volim te iznad svega i želim te u svojoj duši. Kako Te sada ne mogu sakramentalno primiti,

barem duhovno dođi u moje srce. Kao već pristigloga, grlim Te i ujedinjujem se s Tobom.

Ne dopusti mi da se ikada odvojim od Tebe.

 

 

Molitva u vremenu širenja bolesti

Preporuča se za svakodnevnu molitvu (pojedinačno ili u obitelji).

Bog te ljubi - Gospodine, želim ruke! Ruke za molitvu,... | Facebook

Svemogući vječni Bože, okrjepo u nevoljama,
potporo u slabostima, od Tebe sva stvorenja primaju život
i dobivaju životnu snagu.

Dolazimo k Tebi, zazivajući Tvoje milosrđe,
jer spoznajemo nestalnost ljudskosti živeći iskustvo širenja bolesti.

Tebi povjeravamo bolesnike i njihove obitelji: udijeli zdravlje njihovu tijelu, duhu i duši.
Svim članovima društva pomozi vršiti povjerene im pozive i zadaće
te jačati duh međusobne solidarnosti.

Podupiri i nadahnjuj liječnike i sve zdravstvene djelatnike u njihovoj službi,
a osobito njegovatelje koji izbliza skrbe za bolesne.

Ti, koji si vrelo svakoga dobra, blagoslovi ljudsku obitelj;
odagnaj od nje svako zlo, a Crkvi i svim kršćanima
daruj nepokolebljivu vjeru.

Ne ostavi nas u kušnjama zaraze koja unosi nesigurnost i nemir.
Svojom nas milošću oslobodi straha, da bismo živjeli u vedrini i radosti,
zahvaljujući Ti obnovljena srca.

U Tebe se, Gospodine, uzdamo i Tebi uzdižemo svoju prošnju,
jer si Ti, dobri Oče, Začetnik života, u zajedništvu s Duhom Svetom
i sa svojim Sinom Isusom Kristom, Liječnikom Duše i tijela,
koji živi i kraljuje u vijeke vjekova.
Amen.

Blažena Djevice Marijo, Zdravlje bolesnih – moli za nas!
Sveti Josipe, Zaštitniče Crkve i naše domovine – moli za nas!
Sveti Rok, moli za nas!
Blaženi Alojzije Stepinče, moli za nas!

Može se dodati još poneki zaziv svetaca zaštitnika:
župe, zajednice ili onih kojima se obitelj ili pojedinci posebno mole.

(Molitva prilagođena prema Molitvi u vremenu krhkosti, koju je priredio Nacionalni ured za pastoral zdravstva Talijanske biskupske konferencije, 11. ožujka 2020.)

 

PETA KORIZMENA NEDJELJA, 29.3.2020. - OBITELJSKO SLAVLJE

 

Može se početi po mogućnosti  jednom korizmenom pjesmom.

+ U ime Oca i Sina i Duha Svetoga

Gospodine Isuse Kriste danas nismo u mogućnosti sudjelovati na slavlju svete mise za stolom tijela tvojega.

U krugu svoje obitelji želimo razmišljati za stolom tvoje riječi. Da bismo se na ovaj način duboko sjedinili s tobom,

iskreno se kajemo za svoje grijehe.

 

Gospodine koji si došao izliječiti srca slomljena, Gospodine smiluj se!

Gospodine smiluj se!

Kriste koji si za nas nosio preteški križ, Kriste smiluj se!

Kriste smiluj se!

Gospodine koji nam opraštaš naše grijehe, Gospodine smiluj se!

Gospodine smiluj se!

 

Pomolimo se!

Gospodine, Bože naš, tvoj se Sin iz ljubavi za svijet predao u smrt.
Daj da i mi tvojom pomoću odvažno stupamo putem njegove ljubavi.

Po Kristu Gospodinu našemu.

 

 1. Čitanje Knjige proroka Ezekiela

Ovo govori Gospodin Bog: »Ja ću otvoriti vaše grobove, izvesti vas iz vaših grobova, narode moj, i odvesti vas u zemlju Izraelovu!

I znat ćete da sam ja Gospodin kad otvorim grobove vaše i kad vas izvedem iz vaših grobova, narode moj!

I duh svoj udahnut ću u vas da oživite i dovest ću vas u vašu zemlju i znat ćete da ja,

Gospodin, govorim i činim« – govori Gospodin Bog. Riječ Gospodnja.

 

 Psalam:  U Gospodina je milosrđe i obilno je u njega otkupljenje.

 

Iz dubine vapijem tebi, Gospodine:

Gospodine, usliši glas moj!

Neka pazi uho tvoje

na glas moga vapaja!

 

     Ako se, Gospodine, grijehâ budeš spominjao,
     Gospodine, tko će opstati?

     Al’ u tebe je praštanje

     da bismo ti služili.

 

 2. Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Rimljanima
 

Braćo: Oni koji su u tijelu, ne mogu se Bogu svidjeti. A vi niste u tijelu, nego u Duhu, ako Duh Božji prebiva u vama.

A nema li tko Duha Kristova, taj nije njegov. I ako je Krist u vama, tijelo je doduše mrtvo zbog grijeha, ali Duh je život zbog pravednosti.

Ako li Duh onoga koji uskrisi Isusa od mrtvih prebiva u vama, onaj koji uskrisi Krista od mrtvih oživit će i smrtna tijela vaša po Duhu svome koji prebiva u vama.

Riječ Gospodnja.

 

Slava tebi Kriste Bože, Kralju slave vječite!

Ja sam uskrsnuće i život, govori Gospodin;

tko vjeruje u me, neće umrijeti nikada.

 

Iz Evanđelja po Ivanu

U ono vrijeme: Lazarove sestre poručiše Isusu: »Gospodine, evo onaj koga ljubiš, bolestan je.« Čuvši to, Isus reče: »Ta bolest nije na smrt, nego na slavu Božju, da se po njoj proslavi Sin Božji.« A Isus ljubljaše Martu i njezinu sestru i Lazara. Ipak, kad je čuo za njegovu bolest, ostade još dva dana u onome mjestu gdje se nalazio. Istom nakon toga reče učenicima: »Pođimo opet u Judeju!« 

Kad je dakle Isus stigao onamo, nađe da je onaj već četiri dana u grobu. A kad Marta doču da Isus dolazi, pođe mu ususret, dok je Marija ostala u kući. Marta reče Isusu: »Gospodine, da si bio ovdje, brat moj ne bi umro. Ali i sada znam: što god zaišteš od Boga, dat će ti.« Kaza joj Isus: »Uskrsnut će brat tvoj«! A Marta mu odgovori: »Znam da će uskrsnuti o uskrsnuću, u posljednji dan.« Reče joj Isus: »Ja sam uskrsnuće i život: tko u mene vjeruje, ako i umre, živjet će. I tko god živi i vjeruje u mene, neće umrijeti nikada. Vjeruješ li ovo?« Odgovori mu: »Da, Go­spodine! Ja vjerujem da si ti Krist, Sin Božji, onaj koji dolazi na svijet!« Nato Isus, sav potresen, upita: »Kamo ste ga položili?« Odgovoriše mu: »Gospodine, ­dođi i pogledaj!« I zaplaka Isus. Nato su ­Židovi govorili: »Gle, kako ga je ljubio!« A neki ­između njih rekoše: »Zar on, koji je slijepcu ­otvorio oči, nije mogao učiniti da ovaj ne umre?« 

Isus onda, ponovno potresen, pođe grobu. Bila je to pećina, a na nju navaljen kamen. Isus zapovjedi: »Odvalite kamen!« Kaže mu pokojnikova sestra Marta: »Gospodine, već zaudara. Ta četvrti je dan.« Kaže joj Isus: »Nisam li ti rekao: budeš li vjerovala, vidjet ćeš slavu Božju?« Odvališe dakle kamen. 

A Isus podiže oči i reče: »Oče, hvala ti što si me uslišao. Ja sam znao da me svagda uslišavaš; no rekoh to zbog nazočnog mnoštva: da vjeruju da si me ti poslao.« Rekavši to povika iza glasa: »Lazare, izlazi!« I mrtvac iziđe, noge mu i ruke bile povezane povojima, a lice omotano ručnikom. Nato Isus reče: »Odriješite ga i pustite neka ide!« Tada mnogi Židovi koji bijahu došli k Mariji, kad vidješe što Isus učini, povjerovaše u nj.

Riječ Gospodnja.

 

Razmišljanje o Evanđelju:

 

U evanđeoskom odlomku riječ je o posljednjem velikom znamenju što ga je izvršio Isus, nakon čega su veliki svećenici skupili Sinedrij i odlučili ubiti Isusa. Odlučili su ubiti i samoga Lazara koji je bio živi dokaz božanstva Isusa Krista, Gospodara života i smrti. Ustvari ovaj evanđeoski odlomak pokazuje Isusa kao pravoga Čovjeka i pravoga Boga. Evanđelist ponajprije naglašava njegovo prijateljstvo s Lazarom i sestrama Martom i Marijom. Ističe da ih je Isus ljubio, te je zbog toga izvršio ovo veliko čudo. Lazar, prijatelj naš, spava, no idem probuditi ga, tako je govorio učenicima, izričući metaforu sna,  Božji pogled na fizičku smrt: Bog ju vidi upravo kao san iz kojega se može probuditi. Doista je tako: tjelesna smrt samo je san iz kojega nas Bog može probuditi u bilo kojem trenutku. Stoga je Isus Marti svečano rekao:“Ja sam uskrsnuće i život; tko u mene vjeruje, ako i umre, živjet će. I tko god živi i vjeruje u mene, ne će umrijeti nikada.“ I dodaje: „ Vjeruješ li ovo?“ To je pitanje koje Isus upravlja svakom od nas, pitanje koje nas zasigurno nadilazi, nadilazi našu sposobnost razumjevanja, i koje od nas traži da se predamo Njemu, kao što se on predao Ocu.

(papa Benedikt XVI.)

 

Ispovijest vjere:

U zajedništvu Crkve,velike obitelji onih koji su rasvijetljeni svjetlom vjere,
 ispovjedimo svoju vjeru.

Vjerujem u Boga, Oca svemogućega,
Stvoritelja neba i zemlje.

I u Isusa Krista, Sina njegova jedinoga, Gospodina našega,
koji je začet po Duhu Svetom,
rođen od Marije Djevice,
mučen pod Poncijem Pilatom, raspet, umro i pokopan;
sašao nad pakao, treći dan uskrsnuo od mrtvih;
uzašao na nebesa,
sjedi o desnu Boga Oca svemogućega;
odonud će doći suditi žive i mrtve.

Vjerujem u Duha Svetoga,
svetu Crkvu katoličku,
općinstvo svetih, oproštenje grijeha,
uskrsnuće tijela i život vječni. Amen.

 

Molitva vjernika

1.Bog nam je u Kristu darovao novi život.U zajedništvu vjere molimo da naš zemaljski život
uvijek zrači svjetlom darovane nam vječnosti.

 

2.Vodi, Gospodine, svoju Crkvu mudrošću  Duha Svetoga da svim ljudima
donosi svjetlo vjere i bude mjesto istinskoga susreta s tobom, molimo te.

 

3.Razbudi, Gospodine, u svim svojim vjernima nadu u uskrsnuće
i ne dopusti da budu zarobljeni ovozemaljskim brigama
i svijetom koji prolazi, molimo te.

 

4.Daruj nam, Gospodine, srce sućutno za sve koji trpe u bolesti, koji su zareženi koronavirusom i za sve koji tuguju u osamljenosti: daj da naša dobrota prema njima
bude odsjaj Kristove ljubavi, molimo te.

 

5.Svojom milošću prodahni, Gospodine, našu obitelj i cijelu našu zajednicu ukloni iz našega života tamu grijeha; daruj nam mudrost Duha Svetoga i daj da u tvojoj volji
prepoznamo put spasenja, molimo te.

 

6. Obdari, Gospodine, darom vječnosti našu braću i sestre
od kojih smo se rastali nad otvorenim grobom, molimo te.

 

Oče naš ….

Svemogući Bože, u tebi je izvor života. Prati naš zemaljski hod svojim svjetlom
i pomozi da novi život koji si nam darovao trajno raste u nama,
sve do dana rastanka s ovim svijetom. Po Kristu Gospodinu našemu!

 

25.3. NAVJEŠTENJE GOSPODINOVO – BLAGOVIJEST

Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo svetkovina je koju slavimo 25. ožujka, devet mjeseci prije Isusova rođenja, Božića.

Sadržaj svetkovine evanđeoski je događaj kada Božji glasnik, anđeo Gabrijel, naviješta Mariji odabranje da bude Majka Isusa, Sina Božjega. To je čas utjelovljenja, začeća Isusova pod srcem Marijinim. Marija je toga dana začela, a Isus je začet – tako se ova svetkovina odnosi na oboje , pa otuda i dva naziva – Navještenje Gospodinovo (mislimo na Krista) ili Blagovijest (mislimo na Mariju).

Sadržaj svetkovine posebno je utkan u redovitu kršćansku molitvenu praksu: vjernici je spominju tri puta dnevno, kad na glas zvona – ujutro, u podne i navečer – izriču molitvu, koja se, prema početnim riječima, zove “Anđeo Gospodnji”. To je razlog da se sa svih crkvenih zvonika tri puta dnevno oglasi zvono koje vjernike podsjeća i poziva na molitvu.

Prema liturgijskim molitvama i čitanjima u središtu je Isus kao utjelovljeni Sin Božji i obećani Mesija iz loze Davidove. Dakako da se tajna utjelovljenja događa u Mariji, na njezin vjernički pristanak. Danas pokleknemo kada u Misnom vjerovanju izgovaramo riječi “I utjelovio se po Duhu Svetom od Marije Djevice i postao čovjekom”. Time i tjelesnim pokretom očitujemo vjeru u utjelovljenje Sina Božjega kao središnju istinu kršćanstva.

Mnogo stoljeća prije Utjelovljenja Sina Božjega već prorok Izaija govori o Mesiji koji će biti Emanuel: S – nama – Bog, jer će se roditi od Djevice. »Zato, sam će vam Gospodin dati znak: Evo, Djevica će začeti i roditi sina, i nadjenut će mu ime Emanuel, S nama Bog!« (Iz 7,14)

U Mariji se to dogodilo na neslućen način koji nadilazi sve što bi čovjek mogao i zamisliti. Sam će Bog preko nje doći da nas spasi time što će njegov vječni Sin postati čovjekom da nas kroz svoju muku i smrt provede u svoje uskrsnuće.

Evanđelje prikazuje navještenje Mariji koju će Duh Sveti osjeniti i ona će bez intervencije muškarca začeti Sina Božjeg.

Ovu zgodu imali smo kao evanđelje na svetkovinu Bezgrješnog začeća Marijina. Tada je naglasak bio na anđelovim riječima “Zdravo, milosti puna” i Marijinom odgovoru “Evo službenice Gospodnje”. Mariju je Bog unaprijed ispunio svojom milošću, izuzeo je od ljage istočnog grijeha jer ju je uplanirao za Majku svoga Sina.
U današnjoj liturgiji naglasak je na Marijinu Sinu koji biva začet snagom Duha Svetoga i tako unaprijed pripravljen za svoju mesijansku zadaću. Isus je čudesni poklon Boga ljudskom rodu – po Djevicu Mariji.

Ovo otajstvo vjere kasnija teologija nazvala je “utjelovljenjem” ili “učovječenjem” Sina Božjega od Djevice Marije. Ono je središnja istina kršćanstva kao objavljene religije. Prihvaćajući iznova ovo otajstvo naše vjere, mi u Vjerovanju ispovijedamo: “Koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa i utjelovio se po Duhu Svetom od Djevice Marije!”

(Preuzeto sa stranice župe Ivanja Reka)

 

Četvrta korizmena nedjelja, 22.3.2020.

Iz Evanđelja po Ivanu

U ono vrijeme: Isus prolazeći ugleda ­čovjeka slijepa od rođenja. I pljune na zemlju te od pljuvačke načini kal pa mu kalom premaza oči. I reče mu: »Idi, operi se u kupalištu Siloa­mu!« – što znači »Poslanik.« Onaj ode, ­umije se pa se vrati gledajući. Susjedi i oni koji su ga prije viđali kao prosjaka govorili su: »Nije li to onaj koji je sjedio i prosio?« Jedni su ­govorili: »On je.« Drugi opet: »Nije, nego mu je sličan.« On je sam tvrdio: »Da, ja sam!« 
Tada odvedoše toga bivšeg slijepca farizejima. A toga dana kad Isus načini kal i otvori njegove oči, bijaše subota. Farizeji ga počeše iznova ispitivati kako je progledao. On im reče: »Stavio mi kal na oči i ja se oprah – i evo vidim.« Nato neki između farizeja rekoše: »Nije taj čovjek od Boga: ne pazi na subotu.« Drugi su pak govorili: »A kako bi jedan grešnik mogao činiti takva znamenja?« I nastade među njima podvojenost. Zatim ponovno upitaju ­slijepca: »A što ti kažeš o njemu? Otvorio ti je oči!« 
On odgovori: »Prorok je!« Odgovore mu: »Sav si se u grijesima rodio, i ti nas da učiš?« I izbaciše ga. 
Dočuo Isus da su onoga izbacili pa ga nađe i reče mu: »Ti vjeruješ u Sina Čovječjega?« On odgovori: »A tko je taj, Gospodine, da vjerujem u njega?« Reče mu Isus: »Vidio si ga! To je onaj koji govori s tobom!« A on reče: »Vjerujem, Gospodine!« I baci se ničice preda nj.
Riječ Gospodnja.
 

Krist liječi čovječanstvo od sljepoće

Jedan od Isusovih sedam čudesnih znakova koje je sveti Ivan opisao u svome Evanđelju je i čudo ozdravljenja slijepca od rođenja.

Ovaj događaj nije znakovit samo u cjelini Ivanova evanđelja, nego je poticajan i u našem korizmenom hodu.

Stoga ovo čudo nosi dalekosežniju poruku, nego što je samo darivanje vida jednom slijepom čovjeku.

Isus lijeci slijepca

Zato su mnogi tumači Ivanova evanđelja i bili uvjereni da nam Evanđelist prenosi mnogo sadržajniju poruku i da nas suočava s istinama koje nadilaze samo izlječenje slijepoga, što se iščitava iz mnoštva znakovitih detalja kojima obiluje opis. Sveti Augustin tako s velikom jednostavnošću i lakoćom prepoznaje u ovom događaju radosnu poruku koja se tiče cijelog ljudskog roda, a ne samo jednog čovjeka. No prije nego što navijesti radost ozdravljenja vida i svjetla koje dolazi po Isusu, Augustin polazi od činjenica koje čovjek nerijetko izbjegava priznati, a neophodne su kako bi se dogodio Božji zahvat i ozdravljanje.

Ta istina tiče se sljepoće cijeloga ljudskog roda koji je slijep poradi grijeha koju mu je oduzeo duhovnu sposobnost vida. Slijepac od rođenja slika je ljudskoga roda i svakoga čovjeka, jer se svi rađaju slijepima i žive u zastrašujućoj sljepoći. Radi se o sljepoći za Boga, Božju istinu i Božje vrijednosti. Do takve sljepoće ljude dovodi grijeh, i iskonski i osobni, na što je Isus farizejima jasno ukazao. U tom duhu će i sveti Augustin, tumačeći Ivanovo evanđelje, poučavati svoje vjernike: “Ako razmišljamo o svemu što je učinio, shvaćamo da ovaj slijepac predstavlja ljudski rod. Ta sljepoća je po grijehu zahvatila prvog čovjeka u kojem svi imamo izvor ne samo smrti, nego i bezakonja. Ako je sljepoća nevjernost, a prosvjetljenje vjera, koga će Krist naći vjernim kad dođe? Pa Apostol koji je rođen u proročkom narodu veli: I mi nekoć bijasmo po naravi sinovi gnjeva, kao i ostali. Ako sinovi gnjeva, onda sinovi osvete, sinovi kazne, sinovi pakla. Kako po naravi, ako li ne da je po grijehu prvoga čovjeka grijeh se ucijepio u narav? Ako se pak grijeh ucijepio u narav, onda je svaki čovjek rođen slijep po duhu. Ako bi vidio, ne bi mi trebao vodič; ako pak ima vodiča i prosvjetlitelja, onda je slijep od rođenja.“

Ali kao što sljepoća nije samo sljepoća jednog čovjeka, tako ni ozdravljenje nije samo ozdravljenje jednoga čovjeka, nego cijeloga ljudskog roda. Liječeći ovoga slijepog čovjeka, Isus liječi cijeli ljudski rod od sljepoće grijeha. A kako ga liječi u dva koraka, najprije mu maže oči, pa ga šalje da se opere u kupalištu, Augustin će u tome vidjeti sliku ona dva spasenjska koraka koja je Crkva prakticirala u sakramentalnoj praksi svetog krštenja. Zato Hiponski Biskup pomazanje očiju uspoređuje s katekumenatom, a ispiranje vodom u bazenu s krštenjem: „Već prepoznajete tko je poslan. Da Isus nije poslan, nikome od nas ne bi bilo oprošteno bezakonje. Slijepac pere oči u kupalištu zvanom Poslanik, kršten je u Kristu. Tako dakle, kad ga je u sebi samom na neki način krstio, tada ga je prosvijetlio, a kad mu je oči pomazao učinio ga je katekumenom.“

Upravo zato, jer liječenje duhovnog vida ima veze s krštenjem, korizma je u kršćanskoj starini bila povlašteno vrijeme liječenja duhovnog pogleda od opake mrene grijeha koji je potpuno zamutio i onemogućio vid ljudima. Doista, korizma je bila priprava za krštenje koje se podjeljivalo u uskrsnoj noći, te je se ujedno zvalo prosvjetljenje, jer je ljude oslobađalo nečistoće grijeha i vraćalo im duhovni vid. Po krštenju su bili osposobljeni vidjeti Boga licem u lice po njegovu svetom Poslaniku Isusu Kristu, koji je Crkvi povjerio svoju vlast liječenja duhovnog vida, to jest oslobađanja od prljavštine grijeha.

Iskoristimo stoga i mi korizmeno vrijeme prisjećanjem na svoje krštenje, na trenutak kad nas je Gospodin prosvijetlio. Ne smetnimo s uma da je stoga jedna od naših bitnih obveza boriti se protiv pogubne sljepoće grijeha koja onečišćuje ljudski duh. Primajući sveto krštenje, potpuno smo izliječeni od te sljepoće i ne dopustimo da nam grijeh i mentalitet ovoga svijeta ponovno oduzmu vid. Po krštenju smo se susreli s Isusom oči u oči, te, prepuni zahvalnosti za darovani vid vjere, ne otklonimo nikad više svoj pogled od njega. Krsnom milošću obnovili smo i osvježili svoju dušu, te se ne prestanimo klanjati Bogu i naviještati čudesna djela koja je u nama učinio po svom Sinu.

dr. don Ivan Bodrožić

 

 

Četvrtak, 19. 3. 2020.

SV. JOSIP, zaručnik Bl. Dj. Marije

Iz Evanđelja po Mateju

Jakovu se rodi Josip, muž Marije, od koje se rodio Isus koji se zove Krist.A rođenje Isusa Krista zbilo se ovako. Njegova majka Marija, zaručena s Josipom, prije nego se sastadoše, nade se trudna po Duhu Svetom. A Josip, muž njezin, pravedan, ne htjede je izvrgnuti sramoti, nego naumi da je potajice napusti. Dok je on to snovao, gle, anđeo mu se Gospodnji ukaza u snu i reče: »Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju. Što je u njoj začeto, doista je od Duha Svetoga. Rodit će sina, a ti ćeš mu nadjenuti ime Isus jer će on spasiti narod svoj od grijeha njegovih.«Kad se Josip probudi oda sna, učini kako mu naredi anđeo Gospodnji.  (Mt 1 , 16.18-21)

 

MOLITVA SVETOM JOSIPU ZA OBITELJ

Tebe, sveti Josipe, Glavaru slavne Obitelji, neka časte i slave sve naše obitelji!

Sve njih preporučujemo tvojoj ljubavi, u kojoj ima mjesta za sve: neka u njima,

po tvom zagovoru, cvate prava vjera i nastojanje da što savršenije žive poput sv. Obitelji.

Neka budu rasadnici života u kojima će cvasti i duhovna zvanja na dobrobit kraljevstva Božjega na zemlji.

Sveti Josipe, molli za nas!

 

SRETAN IMENDAN SVIMA KOJI NOSE IME:
Josip, Jozo, Joza, Joško, Jole, Josipa

 

POBOŽNOST  "13 UTORAKA SVETOM ANTI"

U utorak, 17.3. 2020.  započinjemo pobožnost 13. utoraka u čast sv. Ante Padovanskoga, čudesnoga i čudotvornoga svetca.

Molimo do daljnjega ovu lijepu pobožnost u svojim obiteljima da nas  dragi Bog po zagovoru sv. Ante očuva, oslobodi i štiti od svakoga zla.

 

Uvodna molitva:

O Bože, dobri i milosrdni oče, zahvaljujemo ti što neprestano obnavljaš i oživljavaš svoju Crkvu po njezinim svecima i sveticama. Oni su se trudili nasljedovati Krista, ostvariti u sebi Uskrsnu tajnu tgvoga Sina i sada su u nebeskoj slavi, naši uzori i zagovornici. Tvoji sveti očituju koliko su različiti i bogati darovi tvog Duha ljubavi. Posebno ti zahvaljujemo što si nam u sv. Anti Padovanskom dao izvanrednog učitelja evanđeoske istine i trajnog posrednika svojih milosti. Jačaj nas da možemo nasljedovati njegov primjer kako bismo nakon zemaljskog života zajedno s njim postali dionici tvoje vječne slave. Amen.

1. Prva milost – Štiti od smrti: O slavni sv. Ante, tebi je svemogući Bog podijelio moć da uskrisuješ mrtve, probudi naše duše iz nemarnosti na gorljiv kršćanski život.  Oče naš...

2. Druga milost – Oslobađa od zablude:  O dobri sveti Ante, tvoja se mudrost u svetoj Crkvi na izvanredan način očitovala: zato rasvijetli naše duše svjetlošću nebeskih istina. Zdravo Marijo...

3. Treća milost – Pomaže u nevolji: O milostivi Sveče,ti si uvijek pripravan da pomogneš svoje štovatelje u njihovim nevoljama: priteci i meni u pomoć u sadašnjoj nevolji. Slava Ocu...

4. Četvrta milost – Pobjeđuje đavla: O silni sv. Ante, ti si već od mladosti naučio pobjeđivati paklenoga neprijatelja: čuvaj i brani moji dušu od njegovih napasti i nasrtaja. Oče naš...

5. Peta milost – Čisti od gube: O čisti sv. Ante ti si se odlikovao lijepom krepošću anđeoske čistoće: ne dopusti da se moja duša ikada zablati ružnim grijehom nečistoće. Zdravo Marijo...

6. Šesta milost – Ozdravlja bolesne: O nevini sv. Ante nebeski liječniče, ti tolikim bolesnicima vraćaš zdravlje: ozdravi moju dušu od grijeha i zlih navika. Slava Ocu...

7. Sedma milost – Stišava more: O plemeniti sv. Ante vjerni pratioče, vodi moju dušu po uzburkanom moru ovoga života i privedi je u luku vječnoga spasenja. Oče naš...

8. Osma milost – Kida lance: O ljubezni sv. Ante ti si mnoge osuđenike oslobodio od njihove propasti: oslobodi moju dušu od velika grijeha da je pravda Božja ne osudi na vječnu propast. Zdravo Marijo...

9. Deveta milost – Ozdravlja udove: O pravi čudotvorče sv. Ante, ti znaš slomljene i zamrle udove opet oživjeti: ujedini i oživi svetoj Crkvi njezine udove koji su zamrli ili otpali radi svojih grijeha. Slava Ocu...

10. Deseta milost – Pronalazi izgubljeno: O brižljivi sv. Ante, s pomoću tvog zagovora nalazae se izgubljene stvari: pomozi mi da nikad ne izgubim milost i prijateljstvo Božje. Ako bi se ipak to dogodilo, pomozi mi da ih opet zadobijem. Oče naš...

11. Jedanaesta milost – Dijeli svima: O mili sv.Ante, k tebi se utječe mlado i staro, i ti ih zagovaraš! Evo i ja nevoljnik, dolazim tebi da me uslišiš i pomogneš. Zdravo Marijo...

12. Dvanaesta milost – Brani od pogibli: O darežljivi sv. Ante, vidiš da mnoge pogibli i zamke okružuju moju dušu, smjerno te zaklinjem da me od njih očuvaš i oslobodiš. Slava Ocu...

13. Trinaesta milost- Svetac cijeloga svijeta: O predragi sv. Ante, s prijestolja slave svoje pogledaj na moje molitve! Neka me milosrdni Otac nebeski usliši preko tvojega moćnog zagovora. Oče naš...

 

Moli za nas sveti Ante!                                                               

Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se: Svemogući i vječni Bože, koji si u sv. Anti dao svom narodu znamenitog propovjednika Radosne vijesti

i moćnog zagovornika u svim potrebama, po njegovu nam zagovoru podaj da nasljedujemo primjer njegova života

i u kušnji osjetimo pomoć tvojega milosrđa. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

 

Pjesma :

1.Ak od Ante tražiš čuda: bič, smrt, tugu on ustavlja, napasnika goni huda, bolne krijepi i ozdravlja.

Mora i kopna svaka sila, moć njegove sluša vlasti: Stavari, život uda   čila on izbavlja od propasti.

2.Od pogibli koje spasi, od zla svaki sačuvani, kako haran Njega glasi, neka kažu Paduani. Mora...

3.Uvijek slavno hvaljen budi u tri sopstva Bog jedini, koji taka na spas ljudi po Antunu čuda čini. Mora...

 

Sv. Ante, Antun Padovanski je dragi i moćni zagovornik kod Boga. Njegov život nam je putokaz, a zagovor moćan.

Kroz 13 utoraka za redom možemo po zagovoru sv. Ante Bogu zahvaljivati za darovane milosti, ali i moliti žarko za svoje potrebe.

U jednoj se molitvi sv. Anti kaže da nitko nije otišao neuslišan tko se njemu molio.

 

KRIŽNI PUT / Petkom u korizmi u 19.00 sati 

(do daljnjega radi Korona virusa nećemo zajedno u crkvi moliti križni put, okupimo se

u isto vrijeme u svojim obiteljima i razmatrajmo Kristovu muku)

 

 

Pratimo Isusa na njegovu križnom putu: gledajući njegovu muku promatramo svoj život.

Želimo od svojih rana, križeva i muka postići slavu uskrsnuća, izvojevati pobjedu ljubavi, dobrote,

pravednosti i mira.

 

_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

 

TERMINI:

- FOLKLORNI FESTIVAL  - OTKAZANO!

25.4. Folklorni festival za odrasle u Heusenstamm-Martinsee

- SLAVLJE PRVE SVETE PRIČESTI  - NIJE SIGURNO ?????

16.5., subota u 11.00 sati u crkvi sv. Josipa

- HODOČAŠĆE U LURD  - NIJE SIGURNO ?????

20.-24.5. Polazak je u srijedu 20.svibnja u 18.00 sati s Hauptbahnhofa u Offenbachu

(Bismarckstr.), a povratak je u nedjelju 24. svibnja

- SVETA KRIZMA

6.6., subota, Sakrament svete krizme u crkvi sv. Josipa u 15.00 sati podijelit će

mons. Tomo Vukšić, vojni ordinarij u Bosni i Hercegovini

 

20.6. izlet vjeroučenika u Holiday Park

21.6. obljetnice vjenčanja

2.-6.10. - hodočašće u Padovu, Asiz i Rim

27.-29.11. - susret studenata u Darmstadtu

 

Vjeronauk

Hainhausen, Eppsteinerstr. 16, 63110  Rodgau

  • Utorak, 3. raz. (prvopričesnici), 16 sati - 16:45

                  pjevanje, 16:45 – 17 sati

                  4. - 7. i 8. raz. (krizmanici), 17 – 17:45

                 pjevanje, 17:45 – 18 sati

Offenbach, Marienstr. 38, 63069 Offenbach

  • Srijeda,    1. - 2. raz., 16 sati - 17:15
  • Četvrtak, 3. raz. (prvopričesnici), 16 sati - 17:15
  • Petak,      8. raz. (krizmanici), 16 sati - 17:15

                           4. - 7. raz., 16 sati - 17:15

Sprendlingen, Eisenbahnstr. 57, 63303 Dreieich

  • Subota,  3. raz. (prvopričesnici), 10 sati - 10:45

                   8. raz.  (krizmanici), 10 sati - 10:45

                   pjevanje za sve razrede, 10:45 - 11:15

                  1. - 2. raz. i 4. - 7. raz.,  11:15 - 12 sati

_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Liturgijska godina

Liturgijska godina ima svoje zakonitosti, a srž njezina razdoblja sačinjavaju tri ciklusa, unutar kojih se slave dva najveća kršćanska otajstva – Kristovo utjelovljenje i njegovo uskrsnuće, a koja su prožeta svojevrsnim odasima koje nazivamo vrijeme kroz godinu.

Tako liturgijska godina započinje božićnim ciklusom, u kojemu je naglasak na spoznanju i zahvalnosti Bogu Ocu na daru Njegova Sina, koji po svom utjelovljenju postaje nama u svemu jednak, osim u grijehu. Taj božićni ciklus započinje prvom nedjeljom došašća, središte mu je Božić, a završava blagdanom Krštenja Gospodinova. Božiću tako prethode četiri nedjelje došašća, a na njega se nastavlja božićna osmina, kojoj je cilj još nas snažnije uvesti u tajnu Božje namisli da se spusti među nas ljude. U okviru božićnoga ciklusa, osim svetokovine Božića, valja spomenuti još četiri važna blagdana, a to su Sveta Bogorodica MarijaSveta Obitelj Isusa, Marije i Josipa, zatim Bogojavljenje ili Tri kralja, te Krštenje Gospodinovo, kao zadnji dan sadašnjega računanja božićnoga ciklusa.

Nakon Krštenja Gospodinova slijedi vrijeme kroz godinu, odnosno takvo liturgijsko vrijeme u kojemu uglavnom nema većih blagdana, nego se naglašava uobičajeni vjernički ritam i važnost svakodnevne molitve i svega onoga što pridonosi rastu u vjeri, duhovnosti i pobožnosti. U tom smislu nije to nipošto vrijeme nekakvog “vjerskog odmora”, nego naprotiv vrijeme kada smo pozvani biti ustrajni u svakodnevnom životu i poput Blažene Djevice Marije prebirati u srcu sve što smo čuli i doživjeli slaveći božićno otajstvo koje je liturgijski iza nas i pripremajući se na uskrsno otajstvo koje tek predstoji.

Taj dio vremena kroz godinu nije točno datumski određen, nego će ovisiti s jedne strane o nadnevku kada se slavilo Krštenje Gospodinovo (ono uvijek pada nedjeljom, i to u nedjelju nakon Bogojavljenja), a s druge strane o danu kada će se slaviti Uskrs (Uskrs se slavi također uvijek u nedjelju, i to onu koja pada nakon prvog proljetnoga punoga mjeseca). Nedjelje, kao nosiva liturgijska slavlja toga razdoblja, nosit će nazive Prva nedjelja kroz godinu, Druga nedjelja kroz godinu, Treća nedjelja kroz godinu itd., do Pete, Šeste, Sedme ili Osme, što će upravo ovisiti o tome koliko vremena predstoji do početka uskrsnoga ciklusa, tj. do Čiste srijede ili Pepelnice.

Do Drugoga vatikanskoga sabora navedeno vrijeme kroz godinu još je kraće trajalo, budući da je božićni ciklus bio produžen sve do blagdana Prikazanja Gospodinova u Hramu ili Svijećnice, koji se slavi 2. veljače. S obzirom na sadašnje skraćenje božićnoga ciklusa, može se uočiti kako je u ranijim vremenima to razdoblje uglavnom bilo rezervirano za blagoslove kuća i obitelji, te je u tom smislu predstavljalo jedan značajan pastoralni element kojemu se danas uvelike izmijenio smisao. Ipak, s druge strane, danas se uočava važnost i vrijednost odaha liturgijskoga vremena kroz godinu, koji sada jasnije razdjeljuje božićni i uskrsni ciklus te time ne dozvoljava da se jednostavno jedno otajstvo utopi u drugo i tako umanji uočljivost njihove međusobne i različitosti i povezanosti.

S obzirom, naime, da je to vrijeme kroz godinu vrijeme svojevrsnoga odaha i prebiranja otajstava koja su vremenski ostala iza, te svojevrsnoga zamaha i pripreme na uskrsno otajstvo, odnosno uranjanje u Kristovu muku, njegovu smrt i zahvalnost na daru uskrsnuća, razumljivo je da se ta svakodnevna uobičajena ljepota življenja vjere i naizvan pokazuje, a vidljiva je prije svega po zelenoj liturgijskoj boji i njezinoj simbolici.

Nakon tih nekoliko nedjelja kroz godinu, a koje čine tek prvi dio toga ciklusa, slijedit će uskrsni ciklus, koji započinje korizmom, točnije Čistom srijedom ili Pepelnicom, i traje četrdeset dana, a predstavlja pokorničku pripremu za sveta otajstva koja će se slaviti u Svetom Trodnevlju, s posebnim naglaskom na Vazmenom bdjenju i Uskrsu, te se nastavlja vazmenom osminom, kao povlaštenim vremenom produbljenja slavlja Kristova uskrsnuća, i zaokružuje se, nakon sedam vazmenih nedjelja, svetkovinom Duhova.

Nakon završetka uskrsnoga ciklusa ponovno će uslijediti vrijeme kroz godinu, koje će se naizvan opet obilježiti zelenom liturgijskom bojom, a nedjelje će se nastaviti nazivati po brojevima koji slijede, počevši od Devete (ili već kako ispadne s obzirom na pomične blagdane) do Trideset i treće nedjelje kroz godinu. Točnije, taj drugi dio liturgijskoga vremena kroz godinu završit će Trideset i četvrtom nedjeljom kroz godinu, koja se naziva Nedjelja Krista Kralja, kako bi se na takav način i liturgijski naznačilo da je Krist jedini naš Kralj, Kralj cijeloga svijeta i svega stvorenoga.

Važniji blagdani toga drugoga dijela, pouskrsnoga vremena kroz godinu su Presveto Trojstvo, Tijelovo, Preobraženje GospodinovoUznesenje Blažene Djevice Marije na neboUzvišenje svetoga Križa, Svi sveti, Dušni dan i drugi. Smisao drugoga dijela vremena kroz godinu također je zrenje u vjeri i prikupljanje duhovnih plodova, onih koji se sada nadahnjuju na proteklom uskrsnom i predstojećem božićnom ciklusu, imajući u vidu i važnost i značenje navedenih blagdana, napose poslanja i djelovanja Duha Svetoga, pa je stoga i razumljivo što će neki ovaj dio liturgijske godine kadšto nazivati i duhovski ciklus.

Ovdje valja napomenuti kako je u svakodnevnom govoru uobičajeno različite stupnjeve liturgijskih slavlja nazivati jednostavno blagdanima, no ukoliko se želi biti precizan, dobro je uočiti njihovu gradaciju. Tako možemo govoriti o svetkovinama, blagdanima, spomendanima i svagdanima. Svetkovine su najvažnija liturgijska slavlja, a to su Uskrs, Božić, Bogojavljenje, Duhovi, Presveto Trojstvo, Tijelovo, Srce Isusovo, Krist Kralj, Blagovijest, Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije, Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo, Svi sveti, Sveti Josip, Sveti Petar i Pavao, Sveti Ivan Krstitelj, zatim vlastite svetkovine, odnosno svetkovine zaštitnika mjesta, svetkovine posvete i godišnjice posvete crkve, te svetkovine naslovnika kojima je posvećena crkva.

Blagdani su Sveta Obitelj Isusa, Marije i Josipa, Krštenje Gospodinovo, Prikazanje Gospodinovo u Hramu, Preobraženje Gospodinovo, blagdani Blažene Djevice Marije i drugih svetaca u liturgijskom kalendaru, te vlastiti blagdani, odnosno blagdani zaštitnika biskupije, nekog kraja ili cijeloga naroda.

Spomendani su ona slavlja koja su u liturgijskom kalendaru naznačena kao spomen, a najčešće se odnose na slavlje nekoga svetca, te ona liturgijska slavlja koja se odnose na vlastiti spomendan mjesne Crkve. Svagdani su pak obični dani u tjednu u kojima nema nikakvoga posebnoga spomena, ali u praksi može značiti kako se npr. u jednoj župi na naznačeni dan slavi spomendan nekoga svetca, a u drugoj je to, gdje takva tradicija nije uobičajena, riječ o svagdanu.

S obzirom na sve rečeno o liturgijskom vremenu kroz godinu, valja još jednom istaknuti kako to nije beznačajno razdoblje, niti razdoblje koje bi nas na bilo koji način nukalo na popuštanje u duhovnosti i pobožnosti, posebno ne eventualnim zanemarivanjem nedjeljne svete mise, nego je to vrijeme kada smo pozvani donositi posebne plodove nadahnjujući se kako na onim otajstvima koja smo ranije slavili, tako i na onima koja nam predstoje, a imajući u vidu skladnost cijele liturgijske godine i skladnost cjelokupnoga Božjega objavljivanja čovjeku. Drugim riječima, cijela nas liturgijska godina, pa tako i vrijeme kroz godinu, stalno nukaju na razvijanje zahvalnosti Bogu na svim darovima kojima nas obasiplje, tako da se svaki naš dan pretvori u neprestano klicanje: Slava Bogu na visini, a mir ljudima, miljenicima njegovim!

www.vjeraidjela.com

___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

 

KRUNICA

 

1. „Krunica je najljepša i najbogatija milostima od svih molitvi; to je molitva koja najviše dira Srce Majke Božje … i ako želite da mir prevlada u vašim domovima onda molite obiteljsku krunicu.“ Papa sveti Pio X.
2. „Idite prema Gospi. Ljubite je! Uvijek molite krunicu. Izmolite je dobro. Molite je što češće možete. Budite duše molitve. Nikada se ne umarajte od molitve, ona vam je najpotrebnija. Molitva potresa Božje srce, po njoj dobivate potrebne milosti.“ Sveti otac Pio iz Pietrelcine
3. „Uvijek ostavljaš krunicu za kasnije i na kraju je ne izmoliš jer si pospan. Ako nema drugog vremena, onda je izmoli kada si na ulici a da te nitko ne opazi. Ona će ti pomoći da se nađeš u Božjoj prisutnosti.“ Sveti Josemaria Escriva
4. „Od svih pobožnosti koje priznaje Crkva, ni jedno nije tako omiljeno zbog tolikih čuda kao pobožnost Presvetog Ružarija.“ Papa Pio IX.
5. Krunica je moćno oruđe za progon demona i zaštitu od grijeha … Ako želite mir u svojim srcima, u svojim domovima, u svojoj zemlji, okupite se svake večeri i izmolite krunicu. Neka ne prođe ni jedan dan bez molitve krunice, bez obzira na brige i poslove koji vas terete.“ Papa blaženi Pio IX.
6. „Jednoga dana putem krunice i škapulara Gospa će spasiti svijet.“ Sveti Dominik
7. „Najveći način moljenje jest molitva krunice“. Sveti Franjo Saleški
8. „Krunica je knjiga za slijepe, gdje duša vidi i tu se odigrava najveća drama o ljubavi koju je svijet ikada upoznao; to je knjiga za jednostavne, koja im pokazuje sve tajne i znanja koja pružaju veće zadovoljstvo nego obrazovanje običnih ljudi; to je knjiga onih starijih, čije se oči zatvaraju nad sjenama ovog svijeta a otvaraju u cijelosti za onaj dolazeći. Njezina moć se ne može opisati.“ Nadbiskup Fulton Sheen
9. „Krunica je najizvrsnija molitva i najefikasniji način za postizanje vječnoga života. Ona je lijek za sva zla i korijen svih naših blagoslova. Ne postoji izvrsniji način molitve.“ Papa Leon XIII.
10. „Nitko ne može živjeti konstantno u grijehu a istodobno moliti krunicu. Ili će odustati od grijeha ili će odustati od krunice.“ Biskup Hugh Doyle

Izvor: Ignitum Today

Preuzeto iz www.bitno.net

 

PRVI PETAK - Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu

Sv. ispovijed u prostorijama HKZ Offenbach (Marienstr. 38) od 18.00 sati, a sv. misa u 19.00 sati.

 

OBEĆANJA SRCA ISUSOVA

Više: https://www.bitno.net/vjera/duhovnost/12-obecanja-srca-isusova/

1. Dat ću im sve milosti koje su im potrebne u njihovu staležu.
2. Unijet ću mir u njihove obitelji.
3. Tješit ću ih u svim njihovim patnjama.
4. Bit ću im sigurno utočište za života, a osobito na času smrti.
5. Izlit ću obilje blagoslova na sve njihove pothvate.
6. Grješnici će naći u mome Srcu izvor i beskrajno more milosrđa.
7. Mlake će duše postati revne.
8. Revne će se duše uzdići do velike savršenosti.
9. Blagoslovit ću i kuće gdje bude izložena i čašćena slika moga Presvetog Srca.
10. Svećenicima ću dati dar da taknu i najtvrdokornija srca.
11. Imena onih koji budu širili ovu pobožnost bit će upisana u mome Srcu i neće se nikada izbrisati.
12. Svima koji se budu pričestili na prvi petak tijekom devet mjeseci uzastopce obećavam milost pokore na samrti: oni neće umrijeti u mojoj nemilosti ni bez sakramenata. Moje će im Srce biti sigurno utočište u posljednjemu času.

 

SRIJEDOM u 19.00 sati moli se krunica i slavi sv. misa u prostorijama Hrvatske katoličke misije (Marienstr. 38). Prije sv. mise mogućnost je za sv.ispovijed